• Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno
  • Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno

Kako Vam možemo pomoći?

Stećak „Zmijski kamen“ s Greblja na Bistrini

13.1.2021.

Manje groblje sa stećcima na lokalitetu Greblje nalazi se neposredno iznad sjevernih rubova zaljeva Bistrina (uvala Donji Jaz), uz cestu prema Stupi i Topolom. Sam toponim Greblje čest je naziv za groblja sa stećcima. Danas na lokalitetu nalazimo četiri stećka, tri u obliku sanduka i jedan u obliku ploče. Smještena su uz suhozidnu među, desetak metara sjeverno od ceste, no njihov izvorni položaj bio je nešto južnije uz staru cestu prema Stupi, Topolom i Imotici.

Iako su sva tri stećka u obliku sanduka bogato ukrašena, ovdje ćemo nešto više reći o stećku na kojemu se nalazi prikaz dviju zmija, po čemu je kod lokalnog stanovništva uvriježen njegov naziv - „Zmijski kamen“.                        

Riječ je o stećku izrađenom od lokalnog vapnenca, dimenzija 206 × 105 × 84 cm. Bogato je ukrašen i u potpunosti očuvan. Na gornjoj plohi nalaze se dvije stilizirane, upletene, nasuprotno postavljene zmije, široko otvorenih usta. Između zmija je udubljenje u obliku kamenice s jednostavnim, jednakokračnim križem u sredini. Preko cijele zapadne, uže bočne stranice nalazi se malteški križ, a na nasuprotnoj je prikaz srcolikog štita s vrpcom za vješanje, preko kojeg je mač sa zakrivljenim drškom. Na južnoj, široj bočnoj stranici je križ s trokutastim završetkom krakova, a pokraj njega srcoliki štit s vrpcom za vješanje. Na sjevernoj, široj stranici nalazimo prikaz lova: jelen i nasuprot njemu konjanik s naglašenim detaljima, kao što su mač, uzde, uši i oči konja. Svi motivi prikazani su u reljefu, s tim da su na gornjoj plohi znatno naglašeniji.

Simbolizam zmije jedan je od najkompleksnijih u ikonografiji raznih civilizacija i religija. Na našim prostorima nalazimo ga u kontekstu prapovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih razdoblja te pripadajućih religija. Stoga se i simbolizam na stećcima, kao i njegovo podrijetlo, tumači na razne načine. Zmije se ipak najčešće dovode u vezu sa staroslavenskim kultom predaka, kršćanskom borbom s napastima, heraldičkim oznakama plemstva ili čak čisto dekorativnim funkcijama prikaza. Postoji i mišljenje kako je dvostruka zmija simbol smrti, odnosno duše pokojnika.

Prikaz zmija na našem „Zmijskom kamenu“ u svakom slučaju je jedinstven i sličnih ne nalazimo na širem prostoru kulture stećaka. S obzirom na udubljenu kamenicu (za svetu vodu ?) između zmija te prikaze dvaju križeva na istom stećku, ovdje je ipak logičnije tražiti kršćanske uzore i simbolizam.

 

Tekst i fotografije: dr. sc. Domagoj Perkić

3D modeli stećaka: LUPERCAL M.T. j.d.o.o.

Crteži: Marta Perkićfake watches india diamond replica rolex

 

LITERATURA ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE:

ALDUK, PERKIĆ, TOMASOVIĆ, 2008.

I. ALDUK, D. PERKIĆ, M. TOMASOVIĆ, »Topografija stećaka u Hrvatskoj«, u: Stećci, katalog izložbe, (ur.) J. Poklečki Stošić, Zagreb, 2008., 58–120.

ALDUK, 2019.

I. ALDUK, Stećci: nekad i danas, Zagreb, 2019.

BENAC, 1953.

A. BENAC, »Srednjovjekovni stećci od Slivna do Čepikuća«, u: Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, sv. 2., Dubrovnik, 1953., 59–85.

BEŠLAGIĆ, 1971.

Š. BEŠLAGIĆ, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971.

BEŠLAGIĆ, 1982.

Š. BEŠLAGIĆ, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982.

MILOŠEVIĆ, 1991.

A. MILOŠEVIĆ, Stećci i Vlasi, Split, 1991.

PERKIĆ, D., 2008.a

D. PERKIĆ, »Stećci na području Župe dubrovačke, nijemi svjedoci povijesti«, u: Kurenat, 4, Župa dubrovačka, 2008., 15–16.

PERKIĆ, D., 2013.

D. PERKIĆ, »Nove spoznaje o grobljima sa stećcima na području Čepikuća i Trnovice«, u: Zbornik Dubrovačkih muzeja, 2, Dubrovnik, 2013., 17–48.

PERKIĆ, D., 2019.

D. PERKIĆ, Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja, Dubrovnik, 2019.

PERKIĆ, D., 2020.

D. PERKIĆ,»Stećci na području Dubrovačkoga primorja - nove spoznaje«, Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe, No. 6, Mostar, 2020., str. 19–61.

PERKIĆ I DR., 2014.a

D. PERKIĆ, I. ALDUK, M. AKSIĆ VITKOVIĆ, M. RADOVANOVIĆ, Stazama stećaka, katalog projekta HER.CUL, Dubrovnik, 2014.

PERKIĆ I DR., 2014.b

D. PERKIĆ, I. ALDUK, J. ĆALETA, Stazama stećaka, katalog izložbe, (ur.) T. Bogdanović, I. Michl, D. Perkić, Dunea, Dubrovnik, 2014.

POKLEČKI STOŠIĆ, 2008.

J. POKLEČKI STOŠIĆ, »Stećci – kameni svijet koji nestaje« u: Stećci, katalog izložbe, (ur.) J. Poklečki Stošić, Zagreb, 2008., 10–27.

TOMASOVIĆ, 2007.

M. TOMASOVIĆ, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u Makarskom primorju, Makarska, 2007.

Postanite naš korisnik!

Budite u tijeku s događanjima i novostima u muzeju.