• Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno
  • Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno

Kako Vam možemo pomoći?

Na današnji dan 1815. rođen je Josip Betondić, jedan od prvih dubrovačkih dagerotipista

16.6.2020.

Na današnji dan 1815. rodio se svestrani Josip Betondić, sin književnika Jakova Betondića. U Padovi je studirao filozofiju, a po povratku u Dubrovnik uključio se u politički život kao pripadnik ilirsko-narodnjačke skupine.

U travnju 1848. imenovan je za zapovjednika Narodne straže. Vrlo rano je prihvatio ideje narodnog preporoda i nastojao je ljubav prema slavnoj dubrovačkoj prošlosti uskladiti s novim vremenom. Dopisivao se s Ljudevitom Gajom, kojemu je 1841. predao rukopise starih dubrovačkih pisaca između kojih je bio i Gundulićev „Osman“.

Nakon povlačenja iz politike bavio se trgovinom, fizikom i poljodjelstvom na obiteljskom imanju u Kobašu kraj Stona, a posebno se posvetio proučavanju mehanike. Uz Antuna Dropca, Josip Betondić je prvi dagerotipist u Dubrovniku. Betondić je imao čuveni kabinet u kojemu je konstruirao različite sprave, a najpoznatija od svih je velika „camera obscura“ koju je izradio vodeći se tekstovima iz onodobnog tiska. Iz nekrologa objavljenog 1865. u zadarskom „Il Nazionale“ saznajemo kako je otkriće fotografije “...netom po objavi privuklo njegovu pažnju i on je pomno slijedio napredak i poboljšanja, iskušavajući i prakticirajući ovu iznenađujuću umjetnost... Od njega su nam ostali dragocjeni fotografski radovi, između ostalog različite vedute Dubrovnika i okolice...” Dubrovački tiskar i nakladnik Petar Frano Martecchini uvrstio je 1892. neke od tih veduta u svoj tematski album o povijesti, običajima i narodnoj nošnji dubrovačkog kraja.

Iako su Betondićeve fotografije Dubrovnika bile iznimno hvaljene, našli su se i oni koji su ismijavali novitete. Tako Luko Diego Sorkočević 1848. piše epigram na latinskom jeziku, a dum Ivan Stojanović ga prevodi na hrvatski. U suvremenoj transkripciji epigram bi glasio :

„G. Betondiću koji učaše nauke fizike:

Daghera takne ti, s' činom sunca zraka,

Što hoćeš slikovat ti; tamniva mraka.

S' caklim da razgledaš zvijezde, daje koris'

Ah da svoju dušu u kakav slikopis

vidiš, i istini da moš' prignut uši

Za s njom dat zamjenu tvoga srca tmuši.“

 

Josip Betondić umro je 1864. godine kao posljednji muški potomak te ugledne obitelji. Na žalost, Betondićevi nasljednici nisu vodili brigu o njegovim izumima i instrumentima, pa tako danas nemamo spoznaja o izgledu velike „camere obscure“koju je sam konstruirao.

 

Viša kustosica Marina Filipović

Postanite naš korisnik!

Budite u tijeku s događanjima i novostima u muzeju.