Marin Getaldić (1568. – 1626.), rođeni Dubrovčanin, bio je jedan od najutjecajnijih europskih matematičara svoga vremena. U mladim je danima primljen u Veliko vijeće te je za života obavljao različite administrativne poslove u službi Dubrovačke Republike. Presudno za njegov znanstveni rad bilo je šestogodišnje putovanje po europskim gradovima (1595. – 1601.) . U Londonu, Antwerpenu, Parizu i Padovi susreće poznate znanstvenike, među kojima i velikog Galilea Galileija, s kojima ostaje u kontaktu, dopisuje se i dobiva poticaj za daljnje bavljenje znanošću. U Rimu i Veneciji nastoji objavljivati svoja djela, a po povratku u Dubrovnik uspješno obavlja državnu službu. Nadzire gradnju kule Podzvizd u Stonu i odlazi u poklisarsku misiju u Carigrad, koju iskorištava za određivanje geografske širine tog grada. Istovremeno konstruira paraboličko zrcalo i izvodi pokuse u „Betinoj špilji“ ponad koje je izgrađena Getaldićeva kuća. Zbog svojih pokusa u rodnom je gradu proglašen čarobnjakom. Preminuo je u naponu snage 7. ili 8. travnja 1626. godine. Za života je objavio šest djela, a njegove tri kćeri posthumno su 1630. godine u Rimu objavile posljednje očevo djelo „O analitičkom i sintetičkom u matematici“.
Portret Marina Getaldića iz Zbirke slikarstva Kulturno-povijesnog muzeja djelo je nepoznatog slikara iz prve polovice 17. stoljeća. Znanstvenik je prikazan u radnom kabinetu, uz atribute svoga rada: planetarij, šestar i papir s geometrijskim nacrtom. U pozadini su naslikana Getaldićeva objavljena djela s navedenim naslovima, mjestom i godinom izdavanja. Portret je izložen u stalnom postavu, u nekadašnjoj sudnici Kneževa dvora, uz ostale prikaze slavnih Dubrovčana. Slika se nalazi u muzeju od 1948. godine, a potječe iz ostavštine jednog od najvećih dobročinitelja Dubrovačkih muzeja Iva pl. Sarake. Zanimljivo je spomenuti da se jedino sačuvano Getaldićevo paraboličko zrcalo danas nalazi u National Maritime Museum u londonskom Greenwichu.
Viša kustosica Lucija Vuković