Blagdan svete Lucije obilježava se 13. prosinca koji se smatra datumom njene mučeničke smrti 304. godine. Sveta Lucija zaštitnica je slabovidnih te se zaziva protiv bolesti očiju. Njeno ime dolazi od latinske riječi „lux“ što znači svijetlo.
Legenda kaže da je rođena u Sirakuzi na Siciliji krajem 3. stoljeća, u vrijeme Dioklecijanovih progona kršćana. Nakon hodočašća svetoj Agati u Kataniju, svetica joj se ukazala uvjeravajući je da će njena bolesna majka ozdraviti, no da će sama Lucija za to podnijeti teško mučeništvo. Poslije ovog iskustva, posvećuje svoj život vjeri. Slijedeći Kristove riječi, zbog mladića koji je bio očaran njenim očima, sama je sebi iskopala oči i poslala mu ih. Sve je svoje imanje podijelila siromašnima te je njen bijesni zaručnik prijavio vlastima da je kršćanka. Vojnicima je naređeno da dođu po nju, no, iako je bila svezana konopcima i upregnuta u volovski jaram, nisu je mogli pomaknuti s mjesta. Nakon naredbe da je se spali, vatra je nije dotaknula. Konačno, njen život je ugasio vjerojatno rimski vojnik izbovši joj vrat nožem.
Mučeništvo svete Lucije čest je motiv umjetničkih djela. Prikazuje se najčešće s atributima koji simboliziraju njen život i mučeništvo: očima koje drži na pladnju ili u ruci te s bodežom i ranom na vratu. Često je uz nju prikazano svjetlo koja označava božansku mudrost.
U stalnom postavu Kulturno-povijesnog muzeja nalazi se prikaz mučenja svete Lucije. U gradskom prostoru prikazana je svetica uz dva muškarca od kojih jedan u ruci drži prazan pladanj. Ispred njih je žrtvenik s vatrom, još jednim simbolom Lucijine muke. Uz sveticu je napadač koji se sprema zadat joj ranu na vratu od koje će umrijeti. Prostor je ispunjen muškim i ženskim likovima, rimskim vojnicima s kopljima, a u pozadini je more s brodom. Slika je nastala u drugoj polovici 17. st. u krugu Pietra da Cortone (1596.–1669.), jednog od najvećih talijanskih baroknih slikara, dekoratera i graditelja. Poznat je po oltarnim palama i freskama izrađenima za rimske i firentinske palače i crkve, u kojima je dosegao vrhunac baroknog iluzionizma. Njegovi učenici bili su Ciro Ferri, Francesco Romanelli, Giacinto Gimignani, Luca Giordano i drugi, a upravljao je i udrugom rimskih umjetnika "Accademia di San Luca".
Slika „Mučenje sv. Lucije“ iz Kulturno-povijesnog muzeja nalazila se oko dvjesto godina u privatnom vlasništvu u Dubrovniku. Otkupljena je 2007. godine otkad čini dio stalnog postava muzeja u Kneževom dvoru.
Viša kustosica Lucija Vuković