Povodom otvaranja izložbe „Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse“, u utorak, 3. listopada, u Kneževu dvoru je održana konferencija za medije na kojoj su sudjelovali ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić, prior samostana sv. Dominika u Dubrovniku pater Matijas Farkaš, predstavnica samostana sestara franjevki od Bezgrješnog začeća u Dubrovniku sestra Finka Zrinušić, te autori tematskih cjelina na izložbi i katalogu akademik Radoslav Tomić i dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender.
Izložba "Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse" nastavlja projekte kojima Dubrovački muzeji sustavno proučavaju i promiču povijesne uglednike Dubrovnika. Riječ je o prvoj izložbi posvećenoj nekom umjetniku iz ranijih razdoblja dubrovačkog slikarstva, koja na sveobuhvatan način predstavlja velikoga dubrovačkog renesansnog slikara, čija sačuvana djela čine jednu od najvažnijih i najvrjednijih sastavnica naše starije umjetnosti.
Izložba je organizirana u povodu 500. obljetnice slikarove smrti, s ciljem da podsjeti na taj važan i nadasve dragocjen segment dubrovačke i hrvatske likovne baštine te da podigne razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da dâ svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela.
Božidarević je djelovao u vrijeme postupnog prijelaza gotike u renesansu, u posljednjim desetljećima 15. i početkom 16. stoljeća, stvarajući velike oltarne slike za crkve, samostane, državne ustanove i privatne naručitelje. U svoja djela, rađena u skladu s dubrovačkom likovnom tradicijom, unosi renesansne novine i stvara prepoznatljiv likovni izraz koji rječito govori o njegovu umjetničkom talentu, ali i o zadanostima sredine u kojoj djeluje. Njegovo djelo, uz djelo Lovra Dobričevića, predstavlja vrhunac u razvoju domaćeg slikarstva prema renesansnom stilu u dubrovačkoj sredini.
Na izložbi i u pratećem katalogu predočena su sva dosadašnja znanja o Božidareviću, no iznesene su i neke nove spoznaje vezane uz slikarovo rođenje, opus, naručitelje i lokacije za koje su umjetnine naručivane, te su ispravljene neke nejasnoće u dosadašnjem čitanju arhivskih dokumenata. Ustanovljeno je, primjerice, da Božidarević nije mogao biti rođen prije 1465. i da njegov opus čini šesnaest djela. Dodatno je potkrijepljena teza o atribuciji dvaju doslikanih svetaca na ikoni iz crkve sv. Nikole na Prijekome Božidareviću. Ustanovljeno je, također, da je naručitelj ikone za katedralu Franco de Cassella, a ne Franchi (Franca) de Castella, kako se do sada navodilo u literaturi, te da jedna od narudžbi nije bila namijenjena oltaru sv. Nikole u katedrali, nego crkvici sv. Nikole Tolentina, koja se nalazila u blizini katedrale.
Od cjelokupnog opusa Nikole Božidarevića do nas su stigla samo četiri njegova djela: tri su izložena u Muzeju dominikanskog samostana u Dubrovniku, a četvrto se nalazi u dubrovačkoj crkvi Gospe od Danača. Triptih iz crkve sv. Marije od Špilice na Lopudu drži se djelom Božidarevićeve radionice, a prema novijim spoznajama, doslikao je ikonu Bogorodica s Djetetom iz crkve sv. Nikole na Prijekome. O ostatku opusa koji je izgubljen, saznajemo iz ugovora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku.
Zbog nemogućnosti posudbe originalnih umjetnina, koje se nalaze u stalnom postavu obližnjega dominikanskog muzeja i na oltarima dviju crkava, na izložbi su korišteni njihovi preslici u naravnoj veličini. Ikona s Prijekoga izložena je u originalu, zahvaljujući posudbi Dubrovačke biskupije. O slikama koje nisu sačuvane, na izložbi su predstavljeni ugovori koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku, predočeni u originalu ili kao preslici.
Za potrebe izložbe snimljen je dokumentarni film posvećen Nikoli Božidareviću i njegovim sačuvanim djelima, a o njima in situ govore današnji ponajbolji poznavatelji umjetnikova slikarstva dr. sc. Joško Belamarić i akademik Radoslav Tomić.
U izradbi kataloga, uz dr. sc. Vedranu Gjukić-Bender, muzejsku savjetnicu iz Dubrovačkih muzeja, bili su angažirani i vanjski stručnjaci, ugledni znanstvenici: akademik Radoslav Tomić, dr. sc. Zoraida Demori Staničić i prof. dr. sc. Sanja Cvetnić.
Ljubazno zahvaljujemo svim sudionicima u ovom projektu na suradnji i pomoći, posebno Državnom arhivu u Dubrovniku, samostanu sv. Dominika u Dubrovniku i samostanu sestara franjevki od Bezgrješnog začeća u Dubrovniku, te Boženi Popić Kurtela i Zoranu Peroviću.
Pavica Vilać, ravnateljica Dubrovačkih muzeja
Podaci o izložbi:
VODITELJICA PROJEKTA - Pavica Vilać
KONCEPCIJA IZLOŽBE - Pavica Vilać
STRUČNI SAVJETNIK - akademik Radoslav Tomić
AUTORI TEKSTOVA - dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender, akademik Radoslav Tomić, dr. sc. Zoraida Demori Staničić, prof. dr. sc. Sanja Cvetnić
AUTORICA KATALOŠKIH JEDINICA - dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender
TRANSKRIPCIJA UGOVORÂ I PRIJEVOD S LATINSKOGA - Vesna Rimac
AUTORI VIDEOPRILOGA - dr. sc. Joško Belamarić, akademik Radoslav Tomić
KUSTOSICE IZLOŽBE - Pavica Vilać, Vedrana Gjukić-Bender
POSTAV IZLOŽBE - Rašić+Vrabec
FOTOGRAFI - Božidar Gjukić, Damil Kalogjera
VIDEO - Novena d.o.o.
TEHNIČKI POSTAV - Nikša Uhodić, Željko Ćatić, Pasko Burin, Mišo Lečić
Izložba i katalog realizirani su uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.