Crna smrt naziv je za jednu od najvećih pandemija kuge (nakon Justinijanove) koja se pojavila sredinom 14. stoljeća i koja je, prema zapisima dubrovačkog kroničara Nikole Ragnine, 15. svibnja 1361. stigla na dubrovačko područje.
Osim Dubrovnika, u kojem je došlo do katastrofalnog demografskog gubitka od oko 25% stanovništva, teško su pogođeni Zadar, Šibenik i Split. Prema Nikoli Ragnini u toj pošasti stradalo je 273 patricija i 10 300 pučana.
Većina epidemija zaraznih bolesti kroz raniju povijest shvaćana je kao božja kazna. Kada kršćanstvo postaje duboko ukorijenjeno u svijest zapadne civilizacije, odgovor na epidemije se traži u još snažnijem utjecanju i molitvama Bogu, Bogorodici i drugim svetcima i sveticama. Podižu im se nove crkve, posvećuju im se posebne medaljice kao zavjet u očuvanju zdravlja.
Takve tri medaljice čuvaju se u fundusu Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja. Riječ je o medaljici s prikazom sv. Roka te o dvjema medaljicama Bogorodice Bezgrešne. Cijeli tekst o spomenutim medaljicama iz fundusa Arheološkog muzeja, kao i o velikim svjetskim epidemijama kroz povijest te o borbi protiv epidemija u religijskom kontekstu, pročitajte u tekstu kustosa našeg Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoja Perkića.
Tekst možete preuzeti OVDJE.