Među predmetima Ciparske zbirke iz fundusa našeg Arheološkog muzeja, ističe se Figura blizanaca u povoju, izrađena od svijetle, dobro pečene gline, zaglađene, bijelo obojene površine s tamnijim oslikom u vidu paralelnih ravnih traka. Dimenzije su joj - visina 21,5 cm, širina 5,5 cm, debljina 4,4 cm, a datirana je u srednje ciparsko razdoblje od oko 1900. do 1600. god. pr. Kr. U svijetu su poznati desetci sličnih figurica, ali se kod većine radi ili o figurici jednog novorođenčeta u povoju ili o figuri majke koja u naručju drži bebu u povoju. Figurica blizanaca u povoju jedinstvena je i do sada je bila nepoznata.
Treba istaknuti kako je proizvodnja keramike na Cipru započela u neolitiku, sredinom 5. tisućljeća pr. Krista. Kreativnost i maštovitost u izradbi posuda obilježje su ranoga i srednjega brončanog doba. Posude su izrađivane ručno, najčešće su bile zoomorfnih i antropomorfnih oblika, a ukrasi su izvedeni urezivanjem i bojenjem. Istodobno su se izrađivale i keramičke figure koje su simbolizirale kult plodnosti, a polagale su se uz pokojnike u grobove, kao simbol vječnosti. Nakon izuma lončarskog kola, oko 1600. god. pr. Kr., keramika poprima tipizirane oblike, a ukrašavanje bojenjem nastalo je pod utjecajem keramičke proizvodnje s egejskog prostora i Levanta.
Nedvojbeno je da su majstori keramičari bili vješti u izvedbi, koja nas impresionira i danas, jednako kao i tijekom prve polovine 19. stoljeća kada su stanovnici Staroga kontinenta, ali oni iz daleke Amerike, krenuli u otkrivanje dotad nepoznatih i egzotičnih krajeva. Inače, još od srednjeg vijeka europski putnici prema Svetoj zemlji, osobito hodočasnici, posjećivali su Cipar. Zajedno s otkrićima novih zemalja i kultura javlja se i svijest o kolekcionarstvu. Uvidjevši da od toga može imati materijalnu korist, domicilno stanovništvo predmete neprocjenjive umjetničke vrijednosti za male novce ustupa privatnim kolekcionarima.
Istodobno se i kod nas bude svijest i zanimanje pojedinaca za skupljanjem i izlaganjem kulturnih dobara. Pomorci s dugih putovanja donose antikvitete, a Antun Drobac među Dubrovčanima pokreće osmišljenu akciju prikupljanja predmeta za osnivanje Domorodnoga muzeja. Predmeti od kojih je nastala Ciparska zbirka, koja je jedna od najstarijih zbirki Dubrovačkih muzeja, u Muzej su također dospjeli kao donacija.
Viša kustosica Ivona Michl