Kako Vam možemo pomoći?

Dubrovačke ljetne igre i Dubrovački muzeji  u sklopu 76. Igara otvorili su izložbu „Žene − Na sceni i iza scene Dubrovačkih ljetnih igara“ u srijedu, 16. srpnja 2025. godine u 21:00 sat u Etnografskom muzeju u žitnici ,,Rupe“.

Na izložbi su se okupljenima obratile, ravnateljica Dubrovačkih muzeja Marija Šiša-Vivek, vršiteljica dužnosti ravnateljice Dubrovačkih ljetnih igara Marijeta Radić Grabovac, autorice izložbe Barbara Margaretić i Viktorija Žuvela te pročelnica UO za kulturu, baštinu i turizam Grada Dubrovnika Julijana Antić Brautović.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja, pozdravila je nazočne, kazavši kako je ova izložba plod suradnje s Dubrovačkim ljetnim igrama i predstavlja žene "na sceni" i "iza scene" Igara koje su svojim radom pridonijele afirmacji Festivala, od osnutka 1950. pad o kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća.  Vršiteljica dužnosti ravnateljice Marijeta Radić Grabovac istaknula je kako osjeća duboku zahvalnost prema svim ženama Igara koje su oblikovale najljepše festivalske trenutke na svima ambijentalnim prostorima Grada i Igara i brinule da sve te složene produkcijske aktivnosti funkcioniraju iz večeri u večer. „Prvi put pogled usmjeravamo prema onima čiji je rad često ostajao u pozadini, u sjeni reflektora – prema ženama koje su svojim umjetničkim, organizacijskim i stvaralačkim doprinosom oblikovale identitet Festivala, i to od samih početaka, od 1950-ih pa sve do kraja sedamdesetih godina prošloga stoljeća čija razdoblja ova izložba obrađuje.“ - ustvrdila je Radić Grabovac.

Autorice izložbe, Barbara Margaretić i Viktorija Žuvela, isatknule su kako izložba predstavlja brojne istaknute glumice koje su na Igrama u prvom desetljeću Festivala ostvarile najveće uspjehe odigravši, primjerice poput Marije Crnobori, ulogu prve Ofelije koja se popela na Lovrijenac, zatim Mire Stupice, Mire Župan, Irene Kolesar ili Selme Karlovac koje su odigrale prve važne uloge na ambijentalnim pozornicama Grada. Neva Rošić, kao Tirena u Parku Muzičke škole 1958. godine se prvi puta pojavljuje na Festivalu, a zatim u njezinih kreacijama Medeje, Livije Ancile /Klare Anite, Klitemnestre ili Lady Macbeth, Porcije ili Getrude do posljednje Giuliettine dadilje u Romeu i Giulietta 2014. godine, potvrđuje se kao jedna od najistaknutijih i najtrajnijih glumica na Festivalu. Izložbom se predstavlja i pomalo zaboravljena glumica Katica Labaš, kao nezaboravna Jele u „Ekvinociju“, ali i one nezaobilazne glumice poput Milke Podrug Kokotović, Žuže Egrenyi, Dese Begović Mrkušić te Marije Kohn. Koraljka Hrs, Božidarka Frajt, Branka Lončar, Jelica Lovrić Vlajki, Ksenija Dedić Hajdarhodžić, Nada Subotić, Semka Sokolović, Ana Karić i brojne druge, obilježit će svojim ulogama šezdesete godine Igara. Tijekom sedamdesetih godina nastupit će nova generacija mlađih glumica među kojima su će Dubravka Miletić, Helena Buljan, zatim Perica Martinović, Mira Furlan, Asja Jovanović i Jasna Ančić u ovom razdoblju biti posebno zapažene. Na izložbi je istaknuta dugogodišnja ravnateljica – intendantica Igara Fani Muhoberac zahvaljujući čijim angažmanom i ustrajnošću Festival postaje prepoznatljiv na europskom i svjetskom planu, kao i dugogodišnja tajnica Ljubica Bube Marinović.Posebno je istaknut i doprinos redateljice, koreografkinje, scenaristice i kazališne pedagoginje, doajenka hrvatske kazališne režije, Ivice Boban, koja je svojom snažnom osobnošću kroz šest desetljeća na Igrama stvarala nezaboravne kazališne trenutke. Izložba uz istaknute kazališne umjetnice koje djeluju na sceni predstavlja i kazališne djelatnice koje su svojim radom obilježile Festival, a do sada su bile manje isticane.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Ljetnim igrama pridružuje se kazališna kritičarka, spisateljica i teatrologinja Mani Gotovac. Kao prva intendantica hrvatskog nacionalnog kazališta u povijesti,  istinski je živjela teatar, a velik dio svojega profesionalnog rada posvetila je Ljetnim igrama, prateći ih tijekom više od pet desetljeća, uređujući radijske emisije, pišući brojne teatrološke eseje, uređujući festivalske publikacije i monografije.Na izložbi je istaknuta hrvatska scenografkinja Dinka Jeričević koja izrađuje svoje prve kazalište scenografije na Igrama te se tijekom sedamdesetih afirmira  u ovoj profesiji kao jedina žena među mnogobrojnim muškim kolegama, a do danas ostaje jedna od najznačajnijih umjetničkih suradnica Festivala. Na izložbi su predstavljene originalne skice doajenki kazališne kostimografije Inge Kostinčer Bregovac i Milice Babić Jovanović, koje na Igrama sudjeluju od samih početaka i izrađuju kostimografije za festivalske predstave tijekom pedesetih godina. Kostimografski opusi Jagode Buić Wuttke, Vande Pavelić Weinert, Miroslave Glišić i Marije Mace Žarak predstavljeni su fotografijama iz Fundusa Igara i skicama koji se čuvaju u brojnim kazališnih ustanovama i muzejima, a otkrivaju raznolikost pristupa kazališnom kostimu i materijalu kao odgovor na složeni zadatak suodnosa kostimografije i otvorenih scenskih prostora Grada. Na izložbi su predstavljene i inspicijentice, krojačice i garderobijerke Anka Šimunović i Vice Križe – Grom i Lidija Martinović koje su kao važan dio kazališnog tima, postavljene uz bok istaknutim kazališnim umjetnicama, a kroz kulturu sjećanja istrgnute iz zaborava. Kroz kratke crtice spomenute su i značajne donatorice Festivala Adela Negrini Gracić, nekadašnja vlasnica palače Kerša,  ali i balerina Olga Solovjeva, dugogodišnje koreografkinja na Festivalu. Na izložbi je predstavljen i dio fotografskog opusa Marije Braut, službene fotografkinje Ljetnih igara od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a izložba je upotpunjena i originalnim kostimima istaknutih hrvatskih kostimografkinja Marije Mace Žarak, Ingrid Begović i Doris Kristić. 

Pročelnica UO za kulturu, baštinu i turizam Grada Dubrovnika, Julijana Antić Brautović otvorila je izložbu te istaknula kako je veseli suradnja kulturnih ustanova jer je to ono što motivira realizaciju sadržajnih i važnih projekata za kulturu Grada Dubrovnika. Ova izložba, dodala je, ne govori o samo jednom segmentu naše povijesti, nego je vrijedan i emotivan segment naše kolektivne memorije. 

Izložba ostaje otvorena do 25. kolovoza 2025. godine u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“.