Današnja barokna crkva sv. Vlaha, dubrovačkog parca, izgrađena je između 1707. i 1715. godine. Na njenom mjestu nalazila se ranija romanička crkva našega zaštitnika izgrađena tijekom druge polovice 14. stoljeća. Njen izgled poznat nam je iz pisanih izvora i sačuvanih likovnih prikaza Grada prije potresa. Ova trobrodna građevina bila je pročeljem okrenuta prema zapadu, a troapsidalnim svetištem prema Vijećnici. Fasade su bile raščlanjene lezenama te vanjskim galerijama. Unutrašnjost, podijeljena stupovima koji su nosili lukove i svodove, bila je opremljena raskošnim crkvenim inventarom i oltarima u apsidama i bočnim brodovima. Stara crkva sv. Vlaha, s prigrađenom gradskom ložom na sjevernoj strani, preživjela je Veliku trešnju 1667. godine, no nepovratno je oštećena u požaru koji je u crkvi buknuo u noći između 24. i 25. svibnja 1706. godine. Već sljedeći dan donesena je odluka Senata da se izgradi nova crkva, kakvu poznajemo danas.
Bogato uređenje stare crkve sv. Vlaha činio je i kameni oltar obitelji Gučetić posvećen Bogorodici. Na njemu se nalazila drvena oltarna pala iz sredine 15. stoljeća. Poliptih, oslikan temperom i ukrašen pozlatom, znatno je stradao u požaru 1706. godine, no sačuvan je do danas i izložen u stalnom postavu Kulturno-povijesnog muzeja. Stručnjaci smatraju da je poliptih djelo dvaju slikara iz kruga velikih majstora hrvatske renesanse: jednog iz radionice Blaža Jurjeva Trogiranina, a drugog bliskog radu Lovra Dobričevića.
Bogorodičin poliptih sastoji se od tri dijela. U središnjem dijelu na zlatnoj pozadini prikaz je Bogorodice s malim Kristom. Poviše je prikaz Raspeća s Marijom, sv. Ivanom Evanđelistom i sv. Franom koji kleči uz križ. U poljima bočnih krila naslikano je po šest svetaca u dva reda. Lijevo od Bogorodice prepoznaju se likovi sv. Vlaha, koji u lijevoj ruci drži Grad, te do njega sv. Jakova, a desno sv. Nikole i sv. Mihovila. U gornjem redu prikazani su dopojasni likovi: s lijeve strane sv. Ivan Krstitelj i sv. Petar, a s desne sv. Pavao, sv. Jeronim i svetac identificiran kao sv. Dominik. Nažalost, zbog oštećenja djela, tri sveca ostaju ikonografski nepročitana.
Nepoznata je dugogodišnja sudbina ovog vrijednog poliptiha nakon požara u crkvi sv. Vlaha, no poznato je da ga je 1924. godine Crkva poklonila dubrovačkom Domorodnom muzeju. Nakon višestrukih konzervatorsko-restauratorskih zahvata, dugi niz godina čini dio stalnog postava u Kneževu dvoru te privlači pažnju kako istraživača tako i brojnih posjetitelja muzeja.
Viša kustosica Lucija Vuković