U fundusu Kulturno – povijesnog muzeja čuva se zastavna vrpca Narodne ženske zadruge iz Dubrovnika, prve ženske organizacije u gradu koja je u međuratnom razdoblju aktivno djelovala na području prosvjetiteljskog i humanitarnog rada te se zalagala za bolji položaj žena.
2o-ih godina 20. stoljeća žene u Hrvatskoj počinju intenzivnije ulaziti u javni život organizirajući se unutar udruženja koja su se zalagala za bolji položaj žena u društvu i djelujući na području prosvjetiteljskog i humanitarnog rada. U Zagrebu je 1917. godine počeo izlaziti časopis „Ženski svijet“ kojeg uređuje spisateljica Zofka Kveder Demetrović, a književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka uređuje časopis „Ženski list“ (1925. – 1938.) i „Hrvaticu“ (1939.-1940.). U Dalmaciji po završetku Prvog svjetskog rata, sve više jača Ženski pokret te se osnivaju prve ženske organizacije. U Splitu se 1918. godine osniva Narodna ženska zadruga, sljedeće 1919. godine, žene okupljene oko Jelene Ohmučević Bizzaro (1867.-1927.), učiteljice ženske Preparandije, osnivaju Narodnu žensku zadrugu u Dubrovniku. Bila je to prva ženska organizacija u Dubrovniku koja se u međuratnom razdoblju istaknula kao jedna od najaktivnijih udruženja u gradu. Nakon smrti Jelene Bizzaro 1927. godine za predsjednicu je izabrana Zlata Sessa Tuškan koja Zadrugu vodi sve do 1940. godine. Zadruga je prvenstveno imala socijalni i karitativni karakter, a svoj rad je usmjerila je na izobrazbu žena te poboljšanju zdravstvene skrbi djece i pomoći siromašnijim majkama. Unutar organizacije djelovale su različite sekcije, a udruga je vodila nekoliko ustanova koje su skrbile o djeci. Unutar ustanove ,,Pčelica” djeca su se u slobodno vrijeme podučavala radu, higijeni i igri. Zadruga 1920. godine otvara podružnicu u Cavtatu sa ustanovom ,,Pčelica”, a 1921. godine osniva Povjerenstvo u Stonu. Unutar Zadruge bilo je organizirano i ,,Konačište” koje je služilo kao prenoćište za djecu iz raznih škola koja su dolazila na ekskurzije kao i stranim studentima.
Od 1922. godine u gradu unutar organizacije djeluje ,,Savjetnica za matere” humanitarna sekcija sa savjetovalištem za dojilje koja je skrbila za bolje uvjete novorođenčadi te obrazovala dojilje i prikupljala humanitarni pomoć. Sljedeće godine udruga osniva u gradu ,,Zabavište s obdaništem” gdje borave siromašna djeca u dobi od 3 do 6 godina kojima su majke zaposlene, a 1928. godine pod upravom Zadruge otvara se i vrtić u Gružu u kojem je već u prvoj godini upisano više od 100 djece. Osim skrbi o djeci, Zadruga je radila na poboljšanju higijenskih uvjeta u gradu posebno u vrijeme kad je prijetila velika opasnost od tuberkuloze. Značajna je inicijativa Zadruge pri osnivanju antituberkuloznog dispanzera koji od 1921. godine djeluje kao ,,Starateljstvo za plućne bolesnike” i gdje su bolesnici dobivali potporu prilikom liječenja, hranu i odjeću. U gradu je ovakva inicijativa bila prijeko potrebna što potvrđuje podatak da je već po otvaranju besplatne ambulante pregled obavilo 308 bolesnika, od čega 190 djece uglavnom siromašnijih radnika.
Zadruga je uz humanitarne akcije, organizirala predstave, izložbe ručnih radova, različita umjetnička predavanja i glazbene večeri, kostimirane plesove, humanitarne akcije za Dan žena, dječje programe i radionice. Aktivno je djelovala na području izobrazbe žena i djevojaka u gradu, organizirala tečajeve iz psihologije, povijesti, književnosti i zaštiti djece, a 1925. godine otvorila i Nižu žensku zanatsku školu u koju su se upisivale djevojčice od 12 do 14 godina.
Kao isključivo ženska organizacija svoj rad je fokusirala na ciljeve participacije žena u javnoj sferi, izobrazbu žena te promovirala njihov bolji društveni status. Lokalne novine tog vremena afirmativno pišu o djelovanju Narodne ženske zadruge, posebice o njenim humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za djecu i siročad, umjetničkim predavanjima, i sl. Rjeđe su bile afirmacije vezane za otvorena feministička pitanja koja su javni život žena vidjeli kao napredak u profesionalnom i kulturnom polju. Da je organizacija zastupala žene iz Dubrovnika i poticala ih da aktivno sudjeluju u političkim, kulturnim, socijalnim i ekonomskih pitanjima javnog života vidljivo je iz Pravilnika Narodne ženske zadruge gdje se kao cilj i svrha udruženja navodi:
"da svojim djelovanjem predstavlja i zastupa stanovište i mišljenje naših žena u svim opće-političkim, kulturnim, socijalnim i ekonomskim pitanjima javnoga života,
da nacionalno, kulturno i socijalno djeluje u prvom redu među svojim članicama, a i uopće među ženama da im bude interes za javni rad, a naročito u onim pitanjima, koja su od posebnom interesa za žene,
da moralno i materijalno potpomaže ustanove i poduzeća odgojnog, socijalnog i karitativnog karaktera, te da im daje inicijativu i da sama prama svojim silama ustanovljuje takove ustanove za odgoj i zaštitu djece i mladeži."
Kustosica Viktorija Žuvela