Kako Vam možemo pomoći?

Izložba Dubrovačkih muzeja i Dubrovačkih ljetnih igara "Žene na sceni i iza scene Dubrovačkih ljetnih igara" predstavlja rad i djelovanje brojnih zaslužnih kazališnih radnica na Dubrovačkim ljetnim igrama, ali govori i o njihovim mogućnostima te afirmaciji unutar pojedinih kazališnih profesija.

Njihovo (su)djelovanje prikazano je kroz brojne fotografije koje ističu ono što je bilo marginalizirano, to jest ono što je dugo stajalo po strani jer se podrazumijevalo, pa tako i previđalo. To su, primjerice, kazališni kostim, koreografija, scenski pokret ili scenografija u predstavama Igara. Predstavljene fotografije umjetnička su djela naših najboljih fotografa, odnosno službenih fotografa Dubrovačkih ljetnih igara, a među njima su i fotografije Marije Braut, koje su predstavljene na izložbi kao zasebna cjelina. Na svojim fotografijama Marija Braut bilježi biografiju Igara izvan ,,blještavila” reflektora – zapravo, sve ono što se zbivalo prije i poslije predstava. Ona ovjekovječuje ozračje i život koji se odvijao u Dubrovniku upravo tijekom i zbog samih svečanosti, a oni i biografiju i vrijeme i događaje označuju možda snažnije od samih predstava.

Prva dama naše fotografije, Marija Braut, rođena je u Celju 1929. godine. U Zagrebu je živjela od 1941. godine, studirajući arhitekturu, učeći crtanje i modeliranje od Koste Angelija Radovanija, baveći se atletikom i gimnastikom i plešući u Folklornom ansamblu »Lado«.

Kao učenica, a potom i suradnica Toše Dabca, fotografijom se bavi od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Surađujući s Dapcem u njegovu atelieru, postala je prva profesionalna hrvatska fotografkinja i nasljednica Zagrebačke škole fotografije. Prvu samostalnu izložbu imala je 1969. godine u Galeriji SC u Zagrebu, a od 1972. djeluje kao samostalna umjetnica. Njezine fotografije čuvaju se u Muzeju grada Zagreba, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju suvremene umjetnosti, Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskom muzeju arhitekture i arhivi Dubrovačkih ljetnih igara.

Izlagala je na više od stotinu samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Kao samostalna fotografkinja, surađivala je s brojnim muzejima, galerijama, kazalištima i kazališnim manifestacijama, među kojima su najvažnije suradnje sa Zagrebačkim kazalištem mladih, Gradskim dramskim kazalištem Gavella i Dubrovačkim ljetnim igrama.

Dubrovnik i Ljetne igre jedan su od tematskih krugova Marije Braut. Snimala je portrete umjetnika, arhitekturu, krajolike, kulturna zbivanja, ratna razaranja. Njezinim fotografijama Festivala, Grada, glumaca i publike opremljeno je više monografija o Ljetnim igrama, ali i onih o Gradu. Objavila je desetak fotomonografija, među kojima su i fotografije ratnih razaranja: Dubrovnik –  jedno lice rata, 1992. godine. Od 1970-ih do 1990-ih povremeno je angažirana kao službena fotografkinja Ljetnih igara. Po svojem habitusu i temperamentu bila je sklonija zbivanjima »iza kulisa«, neformalnim druženjima i okupljanjima, koja iz osobne radoznalosti snima profesionalno, ali i privatno, prenoseći atmosferu »oko Igara«. U sklopu Festivala u palači Sponza 1978. godine organizirana je njezina prva samostalna izložba u Dubrovniku: »Dubrovačka ljeta i Ljetne igre«, kao prilog biografiji Igara, ljudi i njihova rada.

Vjerovala je da je najbolja biografija o nekom i nečem zapis kroz umjetnički doživljaj drugog, osjetljivog, iskrenog, spontanog i upućenog umjetnika, bilo pjesnika, bilo fotografa, bilo kritičara. Ljetne igre, kako ih je kroz objektiv zabilježila Marija Braut, zbivanja su i »iza scene«, koja su podjednako bitna kao i same predstave. Važnost njezinih fotografija možda najbolje sažima zaključna misao Vlada Bužančića u povodu njezine izložbe 1978. godine u Dubrovniku: »Tako smo s Marijom Braut stalno i na početku i u nastavku, nikada na kraju: 'Santa Marija' plovi, i kad su je mnogi već i zaboravili, Hamleta, Eduarda, Othella … se susreće u kavanicama i na ulici, pred vratima predstava ... čini se da čitava stara Grčka, Troja, renesansa, manirizam, propast dubrovačke gospoštije, i slično, šeću po Dubrovniku, baš zahvaljujući Igrama. U njima su se doba nerazdvojivo sjedinila.«

Autorice teksta: Viktorija Žuvela i Barbara Margaretić 

Opis fotografija // arhiva Dubrovačkih ljetnih igara 

4. Predstava Kristofor Kolumbo, M. Krleža, na brodu ,,Santa Marija”, u Portu, Dubrovnik, 1973., Marija Braut, arhiva DLJI

5. Predstava Kristofor Kolumbo, M. Krleža, na brodu ,,Santa Marija”, u Portu, Dubrovnik, 1973., Marija Braut, arhiva DLJI

6. Predstava Kristofor Kolumbo, M. Krleža, na brodu ,,Santa Marija”, u Portu, Dubrovnik, 1973., Marija Braut, arhiva DLJI

13.Iz serije fotografija Dubrovačka ljeta i Ljetne igre, Dubrovnik, sedamdesetih god. 20. st., Marija Braut, arhiva DLJI

15. Iz serije fotografija Dubrovačka ljeta i Ljetne igre, Dubrovnik, sedamdesetih god. 20. st., Marija Braut, arhiva DLJI

16.Na vratima Sponze, Dubrovnik, sedamdesetih god. 20. st., Marija Braut, arhiva DLJI

18. Ibrica Jusić i publika, na skalinima ispred Crkve sv. Vlaha, Dubrovnik, sedamdesetih god. 20. st., Marija Braut, arhiva DLJI

20. Joško Juvančić sa sinom, iz serije fotografija Dubrovačka ljeta i Ljetne igre, Dubrovnik, 1978., Marija Braut, arhiva DLJI

21.Prije koncerta, Knežev dvor, Dubrovnik, sedamdesetih god. 20. st., Marija Braut, arhiva DLJI

23. Publika na Stradunu, Dubrovnik, sedamdesetih god. 20. st., Marija Braut, arhiva DLJI