• Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno
  • Povećaj font
  • Smanji font
  • Promijeni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Promijeni vrstu slova
  • Vrati izvorno

Kako Vam možemo pomoći?

Nikola Božidarević - veliki slikar dubrovačke renesanse

5.10.2017.

Izložba „Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse“ otvorena je u srijedu, 4. listopada u prepunom Kneževu dvoru. Izložbu su organizirali Dubrovački muzeji povodom 500. obljetnice slikarove smrti, nastavljajući tako projekte sustavnog proučavanja i promicanja povijesnih uglednika Dubrovnika.

- Riječ je o prvoj izložbi posvećenoj nekom umjetniku iz ranijih razdoblja dubrovačkog slikarstva, koja na sveobuhvatan način predstavlja velikoga dubrovačkog renesansnog slikara, čija sačuvana djela čine jednu od najvažnijih i najvrjednijih sastavnica naše starije umjetnosti. Organizirana je s ciljem da podsjeti na taj važan i nadasve dragocjen segment dubrovačke i hrvatske likovne baštine te da podigne razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da dâ svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela – kazala je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, voditeljica projekta, autorica koncepcije te kustosica izložbe.

Ravnateljica Vilać je istaknula i kako su od cjelokupnog opusa Nikole Božidarevića do danas očuvana samo četiri njegova djela,od kojih su tri izložena u Muzeju dominikanskog samostana u Dubrovniku, a četvrto se nalazi u dubrovačkoj crkvi Gospe od Danača. Naglasila je kako se triptih iz crkve sv. Marije od Špilice na Lopudu drži djelom Božidarevićeve radionice te kako je, sukladno novim spoznajama,  Božidarević doslikao i ikonu „Bogorodica s Djetetom“iz crkve sv. Nikole na Prijekome. O ostatku opusa koji je izgubljen, a riječ je o još deset djela, saznajemo iz ugovora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku.

- Zbog nemogućnosti posudbe originalnih umjetnina, koje se nalaze u stalnom postavu obližnjega dominikanskog muzeja i na oltarima dviju crkava, na izložbi su korišteni njihovi preslici u naravnoj veličini. Ikona s Prijekoga izložena je u originalu, zahvaljujući posudbi Dubrovačke biskupije, a o slikama koje nisu sačuvane na izložbi svjedoče ugovori koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku, predočeni u originalu ili kao preslici – zaključila je ravnateljica Vilać, zahvalivši svima koji su doprinijeli realizaciji projekta, posebice autorima pojedinih tematskih cjelina - dr. sc. Vedrani Gjukić-Bender, muzejskoj savjetnici iz Dubrovačkih muzeja koja je, uz P. Vilać i kustosica izložbe, akademiku Radoslavu Tomiću, dr. sc. Zoraidi Demori Staničić i prof. dr. sc. Sanji Cvetnić te dr. sc. Jošku Belamariću koji je sudjelovao u snimanju dokumentarnog filma u sklopu izložbe.

Akademik Radoslav Tomić, koji je projektu dao obol i kao stručni savjetnik je, u ime autora izložbe, kazao kako je Božidarević postao zaštitni znak dubrovačkoga slikarstva 15. stoljeća.

- Nakon što je 17 godina proveo u Italiji, Božidarević u Dubrovnik donosi novi likovni jezik koji je bio popularan od Venecije do Rima. U relativno kratkom petnaestogodišnjem razdoblju koje je proveo u Dubrovniku, prije nego li ga je zaskočila smrt, Božidarević je intenzivno slikao za crkve i samsotane, ali i brojne plemiće i privatne naručitelje, što je rezultiralo opusom zbog kojeg je i upamćen kao veliki slikar dubrovačke, ali i hrvatske renesanse.  Zapravo se između Božidarevića i dubrovačkih naručitelja dogodila jedna sinergija u kojoj su ga prepoznali kao „svoga“ – kazao je akademik Tomić, istaknuvši i nove spoznaje koje je projekt iznjedrio, poput one da slikar nije mogao biti rođen prije 1465. i da njegov opus čini šesnaest djela.  Dodatno je potkrijepljena teza o atribuciji dvaju doslikanih svetaca na ikoni iz crkve sv. Nikole na Prijekome Božidareviću. Ustanovljeno je, također, da je naručitelj ikone za katedralu Franco de Cassella, a ne Franchi (Franca) de Castella, kako se do sada navodilo u literaturi, te da jedna od narudžbi nije bila namijenjena oltaru sv. Nikole u katedrali, nego crkvici sv. Nikole Tolentina, koja se nalazila u blizini katedrale.

Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, istaknuvši kako će Grad Dubrovnik i ubuduće podupirati ovakve i veće projekte kojima Dubrovački muzeji promiču povijesnu baštinu Grada.

Projekt je realiziran uz potporu Ministarstva kulture RH, a pomoć i suradnju su,  uz Boženu Popić Kurtela i Zorana Perovića, pružili i Državni arhiv u Dubrovniku, te Dubrovačka biskupija, kao posuditelji građe, te samostan sv. Dominika u Dubrovniku i samostan sestara franjevki od Bezgrješnog začeća u Dubrovniku, koji su omogućili snimanje dokumentarnog filma o Božidarevićevom sačuvanom opusu „in situ“. 

Postanite naš korisnik!

Budite u tijeku s događanjima i novostima u muzeju.