Kako Vam možemo pomoći?

Na izložbi ,,Žene na sceni i iza scene Dubrovačkih ljetnih igara” koja se može razgledati još danas u žitnici "Rupe", možete pogledati originalne kostimografske skice koje su tijekom istraživanja i pripreme za izložbu pronađene u fundusu Ljetnih igara, a koje je izradila kostimografkinja Inge Kostinčer Bregovac. Kostimografske skice izrađene su za Shakespeareove predstave na Dubrovačkim ljetnim igrama šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća: Oluju (redatelj Kosta Spaić), Julija Cezara (redatelj Kosta Spaić) te San Ivanjske noći (redatelj Joško Juvančić).

Inge Kostinčer Bregovac bila je kostimografkinja i cijenjena kazališna suradnica čiji su kostimi uvijek bili prilagođeni osnovnoj ideji predstave, odnosno redatelja, scenografa, glumca i ostalih sudionika »začaranoga« kazališnog kruga ljudi, što najbolje opisuje njezina izjava u jednom razgovoru. 

Školovala se u Državnoj majstorskoj školi njemačkog obrta u Grazu. Jedna je od najvažnijih predstavnica poslijeratne kostimografije u Hrvatskoj. Kao kostimografkinja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, kreirala je i izrađivala kostime za dramska, operna i baletna djela, kako iz klasičnog tako i suvremenog repertoara. Sudjelovala je u profesionalizaciji novoutemeljenih pokrajinskih kazališta, osnivanju ljetnih kazališnih festivala u Dubrovniku i Splitu, te je pedagoški oblikovala i usmjerivala buduće hrvatske kostimografe u sklopu visokoškolskoga obrazovnog sustava pedesetih godina. Redatelji s kojima je ostvarila velike uspjehe u predstavama nacionalnoga dramskog i opernog repertoara su, primjerice, Bojan Stupica, Kosta Spaić, Vlado Habunek i Georgij Paro, a u svojih tridesetak kazališnih sezona uspješno se prilagođivala i ostalim redateljskim i koreografskim koncepcijama, te je surađivala s velikim brojem renomiranih redatelja i koreografkinja različitih naraštaja. Svim kostimima pristupala je individualno i studiozno, proučavajući njihov udjel u predstavi te pomno gradeći kazališnu priču. Žrtvovala je dekorativnost i narativnost kostima na račun metaforičnosti i tako je dokazala da kostimi u djelima s povijesnim ili etnografskim temama ne moraju biti tek vjerne rekonstrukcije povijesne ili folklorne odjeće. Kostime je držala umjetničkim djelima koja nose autorski pečat, slikovito iznose karakterne osobine likova, njihove međuodnose i ideje autora i redatelja.

Publika na Dubrovačkim ljetnim igrama dugi niz godina od 1950. do 1973. godine pratila je predstave, opere i balete za koje je kostime umjetnički oblikovala Inge Kostinčer, a uz njezino ime vezan je i prvi spomen pojma »kostimograf« na kazališnoj cedulji u Hrvatskoj.  Osmislila je i oblikovala trideset i jednu kostimografsku skicu, ali i dio tekstilne suvenirske ponude tijekom svojega angažmana na Festivalu.