Dubrovački muzeji

 
12.8.2020.

Dva prstena s Konala iz fundusa Arheološkog muzeja

U fundusu Zbirke kasnosrednjovjekovne i novovjekovne kamene, metalne i koštane građe Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja nalaze se dva prstena koja su nađena na Konalu u Dubrovniku.S obzirom na to da nam nisu poznate okolnosti nalaza, ne možemo znati je li potječu iz nama nepoznatog groba, skrivenog „blaga“ ili nekog drugog arheološkog konteksta. 

10.8.2020.

O duhanu u Dubrovačkoj Republici

Duhan su u Dubrovnik zasigurno rano donijeli mornari njegove trgovačke mornarice, ali i stranih brodova, plaćeni vojnici, trgovci, mnogobrojni stranci te vlastela kao nosioci razgranate trgovine, karavanskog prometa i diplomatskih misija u balkanskom zaleđu, na Levantu i po Sredozemlju. Primjerice, prilikom predaje godišnjeg tributa na sultanovu dvoru, poklisari su znali biti počašćeni kavom ili šerbetom, a ponekad i lulom. Dosta nalaza lula na području Dubrovnika i okolice potječe iz 18. stoljeća, što govori da je navika pušenja bila tada uvelike prihvaćena među pučanima i vlastelom, a iz tog vremena za pušače lula zabilježen je naziv „pipani“.

30.7.2020.

Soljenka „saliera“ pronađena tijekom arheoloških istraživanja u vrtu Osnovne škole Marina Getaldića

U Zbirci kasnosrednjovjekovnoga i novovjekovnoga keramičkog i staklenog materijala Arheološkog muzeja nalazi se soljenka „saliera“, koja je pronađena u arheološkim istraživanjima vrta Osnovne škole Marina Getaldića u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Izrađena je od majolike u formi antičke urne dimenzija 12,5 x 12,5 cm i 8,5 cm visine. Dubrovačka soljenka se, s velikom vjerojatnosti, može pripisati radionici Patanazzi iz Urbina, a prema analogijama proizvedena je u kasnom 16., odnosno u ranim desetljećima narednoga stoljeća.

 

25.7.2020.

Kruna bunara s grbom bosanske velikaške obitelji Kosača

U fundusu Zbirke kasnosrednjovjekovne i novovjekovne kamene, metalne i koštane građe Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja nalazi se i kruna bunara, odnosno pucal ili puco. Visoka je 83 cm, široka 90 cm, a izrađena je od jednog komada vapnenačkog bloka. Na tri njene stranice nalazi se po jedan identični grb izrađen u niskom reljefu.

17.7.2020.

Kripta u crkvi sv. Petra Velikoga

Crkva sv. Petra Velikoga, ili kako su je u srednjem vijeku nazivali „St. Petrus Maior“, bila je jedna od najvažnijih dubrovačkih crkava onog vremena i jedina crkva s kriptom u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Upravo po njoj, drugi najstariji gradski seksterij je dobio ime. Ova crkva u jednom trenutku bila je i dubrovačka katedrala, uz koju je sve do sredine 14. st. stajala nadbiskupska palača.

9.7.2020.

Nadgrobni učelci kao kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici dubrovačkog područja

Nadgrobni učelci su kamene ploče vertikalno položene iznad početka groba (iznad pokojnikove glave), jednim dijelom ukopane u zemlju, a većim iznad zemlje, u svrhu označavanja mjesta groba. Samo manji broj nadgrobnih učelaka dospio je u Zbirku kasnosrednjovjekovne i novovjekovne kamene, metalne i koštane građeArheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja. Sveukupno je poznato 12 primjeraka, a većina ih potječe s nekadašnjeg groblja oko sv. Katarine iza grada, koje se nalazilo iznad današnjeg ulaza na Buži.

 

← StarijeNovije →