Zdravstvene službe pomorskih država, pa tako i zdravstvena služba Dubrovačke Republike, izdavale su posebne isprave, takozvane zdravstvene listove ("Fede di sanità"), kojima se potvrđivalo zdravstveno stanje pojedinih luka i mjesta. U njih je upisivano kakvo je stanje glede epidemija u lukama iz kojih su ti brodovi isplovili, i prema tim podatcima sanitarne vlasti luka u koje bi ti brodovi uplovili određivale bi preventivne mjere koje se trebaju poduzeti.
Dubrovačka je vlada 1486. godine donijela odluku prema kojoj je svaki trgovački brod koji je uplovljavao u dubrovačku luku morao sa sobom imati zdravstveni list. Kapetan broda bio je dužan tu ispravu pokazati trojici službenika, a oni su određivali daljnji postupak s brodom u vezi s karantenom, ako je na brodu bilo zaraženih osoba. Ako je na brodu takva osoba, brod je na jarbolu morao istaknuti žutu zastavu.
Bilo je više vrsta zdravstvenih listova, ovisno o zdravstvenom stanju u luci polaska: "patente libera" značio je da u polaznoj luci već dugo nema oboljelih od zaraze; "patente netta" – da zadnjih tjedana nema epidemijskih bolesti; "patente sospetta" – da postoji sumnja da ima oboljelih; "patente brutta" – da je utvrđeno postojanje oboljelih od kužnih bolesti.
U Zbirci dokumenata Pomorskog muzeja čuva se osam zdravstvenih listova iz razdoblja druge polovine 18. stoljeća te s početka 19. stoljeća, koje su izdali tajništvo Dubrovačke Republike i konzulati Republike u sredozemnim lukama, te četrnaest zdravstvenih listova iz 19. stoljeća, koje su strane vlasti izdale dubrovačkim brodovima za putovanja po Sredozemlju.
Ana Kaznačić Skurić, viša kustosica, voditeljica Pomorskoga muzeja