U ranijim prilozima pojasnili smo što su stećci, gdje ih nalazimo i kada se datiraju. Danas predstavljamo jedan izuzetno zanimljiv motiv – prikaz kola na stećcima dubrovačkog područja.
Prikaz kola na stećcima najčešće se javlja na prostoru Hercegovine i Dalmatinske zagore, no nalazimo ih i drugdje, pa tako i na našem području - u Dubrovačkom primorju i Konavlima. Prikaze kola svrstavamo u tzv. figuralne motive, što znači da na prikazima dominiraju ljudske figure.
U Dubrovačkom primorju kolo nalazimo na stećcima kod Sv. Vida i Modesta u Smokovljanima, Male Gospe u Topolom i Sv. Petra i Pavla u Stupi, odnosno kod Sv. Vida u Trstenom kao dijelu grada Dubrovnika. U Konavlima jedno od najljepših prikaza kola je kod Sv. Luke u Brotnjicama, ali i na slomljenom stećku u obližnjem kamenolomu na Vozniku. Pored toga, prikaze kola nalazimo i na stećcima kod Sv. Đurđa u Cavtatu, Sv. Đurđa u Popovićima, Sv. Srđa i Bakha u Pridvorju, Sv. Mihajla u Mihanićima i Sv. Dmitra u Gabrilima.
Postoje mješovita, ženska i muška kola. Sve figure uvijek se drže za ruke, podignute i svinute u laktima, a rubnim figurama je ruka položena na boku. Zanimljivo je kako su u Primorju isključivo mješovita kola u kojem su žene odjevene u duge haljine, a muškarcima su naznačene košulje i kape na glavi. U Konavlima, pored mješovitih, imamo i ona samo muška ili samo ženska, ponekad oba na istom stećku.
Broj osoba u kolu varira od svega 3 (stećak u Trstenom) ili 5 (stećak kod Sv. Đurđa u Cavtatu) do čak 19 (stećak kod Sv. Petra i Pavla u Stupi) ili 30 (sljemenjak kod Sv. Luke u Brotnjicama), no najčešće ih je 7 do 11.
Kao i kod ostalih motiva na stećcima, uvijek se postavlja pitanje jesu li prikazani motivi odraz stvarnog života ili imaju dublju, religijsku i mitološku simboliku. Tumačenje uglavnom ide u smjeru simbolike posmrtnog kola, odnosno plesa mrtvaca, za što analogijâ ima u cijelom europskom srednjovjekovlju i širim balkanskim prostorima sve do suvremenih razdoblja. Isto se povezuje s običajem priređivanja pogrebnih svečanosti kao dijela pogrebnog rituala, gdje je došlo do stapanja prastarih poganskih pogrebnih običaja s kršćanskim shvaćanjima.
Razlog pojavljivanju kola na stećcima moguće je tražiti i u raznim izvorima, od tradicije antičkog Ilirika do utjecaja slavenskih posmrtnih kola prije kristijanizacije, ali i općenito pogrebne prakse zapadne i srednje Europe (plesovi po grobljima). Pojedina tumačenja naglašavaju isključivu kršćansku podlogu i uzore za pojavu kola, povezujući ih s brojnim prikazima europske kasnosrednjovjekovne umjetnosti, ali i raznim rukopisima tog vremena s profanim i duhovnim sadržajem.
Kako god, simbolika motiva na stećcima uvijek je zanimljiva, skrivena i tajnovita. Stoga nas i tjera na promišljanja i proučavanja tog zanimljivog segmenta kulturne baštine i našeg srednjovjekovlja.
Tekst i fotografije: dr. sc. Domagoj Perkić
3D modeli stećaka: LUPERCAL M.T. j.d.o.o.
Crteži: Marta Perkić
LITERATURA ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE:
I. ALDUK, D. PERKIĆ, M. TOMASOVIĆ, »Topografija stećaka u Hrvatskoj«, u: Stećci, katalog izložbe, (ur.) J. Poklečki Stošić, Zagreb, 2008., 58–120.
I. ALDUK, Stećci: nekad i danas, Zagreb, 2019.
A. BENAC, »Srednjovjekovni stećci od Slivna do Čepikuća«, u: Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, sv. 2., Dubrovnik, 1953., 59–85.
Š. BEŠLAGIĆ, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971.
Š. BEŠLAGIĆ, Stećci – kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982.
Š. BEŠLAGIĆ, Leksikon stećaka, Sarajevo, 2004.
D. LOVRENOVIĆ, Stećci. Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Zagreb, 2013.
M. PALAMETA, »Reljefni prikazi kola na stećcima«, u: Hercegovina, br. 4, Mostar, 2018., 87–116.
D. PERKIĆ, Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja, Dubrovnik, 2019.
D. PERKIĆ, I. ALDUK, M. AKSIĆ VITKOVIĆ, M. RADOVANOVIĆ, Stazama stećaka, katalog projekta HER.CUL, Dubrovnik, 2014.
D. PERKIĆ, I. ALDUK, J. ĆALETA, Stazama stećaka, katalog izložbe, (ur.) T. Bogdanović, I. Michl, D. Perkić, Dunea, Dubrovnik, 2014.
D. VIDOVIĆ, »Predstave kola na stećcima i njihovo značenje«, u: Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s. IX, Sarajevo 1954., 275–279.
best fake watches