Dubrovački muzeji

 
29.11.2020.

Došašće i adventski vijenac

Advent ili došašće vrijeme je unutar liturgijskog kalendara u kome se kršćani pripremaju za blagdan rođenja božjeg sina Isusa Krista. Neizostavan dio ukrasa naših domova u vrijeme došašća je i adventski vijenac. On je kao i božićno drvce, bor ili dubak, u naše krajeve stigao iz germanskog kulturnog kruga, no ipak nešto kasnije – sredinom 20. stoljeća, kada se prvenstveno mogao naći u crkvama i imućnijim građanskim obiteljima. 

27.11.2020.

Blagdan Blažene Djevice Marije od Čudotvorne medaljice

Kršćani Katoličke crkve danas slave blagdan Blažene Djevice Marije od Čudotvorne medaljice. Etnografski muzej Dubrovačkih muzeja u svojoj Zbirci predmeta uz običaje, vjerovanja, igre i folklor posjeduju preko stotinu devocijonalija, između kojih se ističu inkunice i medaljice. Ovdje vam donosimo tri inkunice iz zbirke te dvije medaljice posvećene Blaženoj Djevici Mariji od Čudotvorne medaljice.

20.11.2020.

Darujte stare igračke i upotpunite Zbirku predmeta uz običaje, vjerovanja, igre i folklor

Etnografski muzej Dubrovačkih muzeja u svojoj Zbirci predmeta uz običaje, vjerovanja, igre i folklor posjeduje više od stotinu dječjih igračaka i društvenih igara. Danas predstavljamo umiljatu medvjeđu obitelj upravo poput one iz bajke Zlatokosa i tri medvjedića, a radi se o igračkama iz prve polovice 20. st. koje su dio naše Zbirke. Ovim putem pozivamo sve sugrađane da daruju stare igračke i time upotpune našu zbirku, a osobnim pričama o njima očuvaju od zaborava fragmente djetinjstva Grada i okolice.

2.11.2020.

Narodni običaji i vjerovanja uz smrt

U svom radu „Larizam i krsna slava“, Ćiro Truhelka pisao je o kultu pokojnika kroz perspektivu Lara tj. larizma. Nastavak tog štovanja vidio je u proslavi krsnog imena ili krsne slave kod kršćana istočnog obreda. Po njemu su rekviziti te hrana i piće koji se koriste kod krsne slave bili analogni onima u rimskom kultu. On navodi da su Rimljani osim vjerovanja u razdvojenost duše i tijela, držali da muškarac uz to ima svog posebnog „genija“, a žena „junonu“. Ono što je od čovjeka nakon smrti preostalo, bilo to spaljeno ili nespaljeno, i zatim se sahranilo bili su „Manes„ – ostatci, i njima se posvećivao nadgrobni spomenik sa votivnom formulom D. M . – „dis Manibus“. 

2.11.2020.

Put starih Slavena ka onome svijetu

Zajedno s Germanima i Baltima Praslaveni su, kako nam pokazuju arheološki tragovi kulture polja sa žarama/urnama, u najvećem broju svoje mrtve spaljivali, iako treba napomenuti da je jedan dio Slavena koji su živjeli na prostoru istočne Europe, nadomak susjedima Skitima i Sarmatima, prihvatilo njihov običaj pokapanja pod grobnim humcima ili tumulima. U svom članku „Dimom u nebo. Obred spaljivanja mrtvih u starim i tradicionalnim kulturama, sa posebnim osvrtom na poganske Slovene“ filolog i indoeuropeist Aleksandar Loma donosi niz zanimljivih jezičnih relacija koje nam pomažu da bolje razumijemo život naših predaka. 

31.10.2020.

Svi sveti i Mrtvi dan

Prvog i drugog studenoga obilježavaju se dva važna kršćanska blagdana široko zastupljena u europskoj crkvi već u ranom srednjem vijeku. Prvi blagdan Svih svetih – "Solemnitas Omnium Sanctorum" je spomendan na sve kanonizirane svece, kao i one koji još nisu kanonizirani, dok je Dušni ili Mrtvi dan, kako se naziva u dubrovačkoj okolici, dan na koji se u molitvama i pri obilasku groblja sjećamo svih nama dragih pokojnika kao i duša u "purgatoriju" ili čistilištu. 

← Starije