Povodom Dana europske baštine 2023., u Kneževu dvoru u ponedjeljak, 25. rujna 2023. otvorena je izložba “Časoslov sv. Vlaha iz 1723.: uz 300. obljetnicu rimskoga dopuštenja i tiskanja”. Na izložbi, čiji su autori dr. sc. Ivica Martinović i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, izložena su tri primjerka knjižice „Officium proprium sancti Blasii episcopi et martyris, Reipublicae Ragusinae protectoris“(Vlastiti časoslov sv. Vlaha biskupa i mučenika, zaštitnika Dubrovačke Republike), koja je važna za proučavanje Feste sv. Vlaha u Dubrovniku u religioznom, povijesnom, književnom i glazbenom kontekstu, naročito iz perspektive 18. stoljeća. Kao dokument koji je za uporabu i tiskanje odobrio Sveti zbor za obrede 25. rujna 1723. za Dubrovačku Republiku, knjižica je rezultat polustoljetnih napora koje je Republika nakon Velike trešnje 1667. godine poduzimala kako bi crkveno institucionalizirala svetkovinu svoga Parca. Izložena su i dva rukopisa koja dokazuju autorstvo tekstova u ovom časoslovu, među kojima su najvažnija tri himna Benedikta Rogačića. Izložbu zaključuje primjerak državne biografije sv. Vlaha u kojoj su Rogačićevi himni prvi put otisnuti izvan časoslova te dva Rogačićeva portreta.
- Ova knjižica označuje veliku liturgijsku pobjedu Republike, jer je na njezinu području blagdan sv. Vlaha dobio najviši liturgijski status »dvostruki blagdan prvoga razreda s osminom«. Nakon 1723. godine, kao službeno odobreni i tiskani časoslov, „Officium proprium sancti Blasii“ oblikovao je molitveno iskustvo svih naraštaja dubrovačkih svećenika i redovnika, kao i svih onih koji su se odvažili na dublje molitveno proživljavanje Parčeve svetkovine, a to se ponajprije odnosi na dubrovačke klarise. U jednom svom dijelu, a to se odnosi na prve vespere, matutin i laude, ova mala knjižica sadrži tekstove koji su u Dubrovniku doživljeni kao obvezni predložak za hrvatske prepjeve te za skladanje i pjevanje. Trajnim su književno-glazbenim izazovom postala tri latinska himna dubrovačkoga isusovca Benedikta Rogačića (1646.–1719.), koji ih je u dotjeranom obliku poslao u Dubrovnik već 1687. godine. – istaknuo je dr.sc. Martinović.
- Nalazimo se u Dvoru iz kojeg se prije tristotinjak godina vodila korenspodencija Dubrovačke Republike i Svete Stolice. Upravo na današnji dan, 25. rujna 1723. napisana je dopusnica za korištenje i tiskanje časoslova sv. Vlaha na teritoriju Dubrovačke Republike. Najvjerojatnije se prepiska obavljala iz sekretarijata, današnje Raguzine, u čijim su se ormarima čuvale Lettere di Ponente – prepiska sa zapadnim zemljama. Ova izložba tek je mali dio onoga što će biti izloženo za vrijeme Feste 2024. Zahvaljujući predanom znanstvenom i istraživačkom radu Ivice Martinovića, sljedeća godina – godina UNESCO-ovih obljetnica, bit će obilježena nizom programa i događanja od kojih će prva izložba biti vezana za 15. obljetnicu upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – naglasila je ravnateljica Michl.
-Izložba posvećena tristotoj obljetnici odobrenja i objavljivanja Časoslova pohvalan je primjer nasljedovanja naših prethodnika koji su se Parca sjećali čitave godine, a ne samo u veljači. Čestitam Dubrovačkim muzejima kojima u moderno doba također pripada posebno mjesto u očuvanju kulturne baštine sv. Vlaha njihovom zapaženom izložbom „Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti“ organiziranoj 2012. godine – istaknuo je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović koji je otvorio izložbu.
Građu za izložbu posudili su Znanstvena knjižnica Dubrovnik i Arhiv Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, a program otvaranja uveličao je Mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem profesorice Petre Potrebica.
Izložba “Časoslov sv. Vlaha (1723.): uz 300. obljetnicu rimskoga dopuštenja i tiskanja”u Kneževu dvoru za sve posjetitelje ostaje otvorena do kraja ove godine.